Mnogo nula za slobodu

0

Al Jazeera
ZAGREB – Jedna od najvećih korupcijskih afera u Hrvatskoj, u kojoj je glavni osumnjičenik zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ukazala je na fenomen koji prati procese na hrvatskim sudovima proteklih godina, a to su jamčevine. Za obranu sa slobode neki osumnjičenici spremni su izdvojiti milijune, u iznosima u novcu, odnosno protuvrijednosti nekretnina ili pokretnina, zlatnine, dragulja ili umjetničkih djela, a čovjeku se zavrti u glavi od plesa silnih nula. Za Bandića je još uvijek nepoznati prijatelj ponudio kao jamstvo kuću vrijednu 750.000 eura, no jamčevina je odbijena. Svim ostalim osumnjičenicima jamčevine su prihvaćene. Pripuz je položio milijun eura, Ljubičić će se također braniti sa slobode uz zalog od 300.000 eura, dok su ostali ponudili niže iznose.
x Sudac Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu, pojašnjava kako su kriteriji za određivanje jamčevine težina počinjenog kaznenog djela, osobna svojstva osumnjičenika, njegovo imovno stanje, je li osoba osuđivana ili ne, je li zaposlena ili uzdržavana. No, ono što ostaje posebno zapaženo jesu iznosi koje osumnjičeni ponude, pa se pamti rekordnih 1,6 milijuna eura koje je svojedobno kao jamčevinu položio bivši premijer Ivo Sanader. Na tu je vrijednost procijenjen dio vile u Zagrebu koja pripada Sanaderu, te imovina njegovih prijatelja. I druge su procese obilježile visoke jamčevine, pa se s pravom postavlja pitanje – kako se poštenim radom, pa i s plaćama koja dosežu dvije ili tri tisuće eura može steći tako basnoslovna ušteđevina ili imovina. – Kada bi se u Hrvatskoj dosljedno primjenjivala Konvencija za suzbijanje korupcije UN, jamčevine za donedavne dužnosnike u Gradu Zagrebu bile bi spektakularno zanimljive. Naime, spomenuta konvencija ima i članak naslovljen "nezakonito bogaćenje" koji bi znatno olakšao procesuiranje svakog dužnosnika, bilo državnog, bilo lokalnog, s predugim prstićima – navodi antikorupcijski aktivist Zorislav Antun Petrović. On objašnjava kako bi spomenuta konvencija bila "fantastičan alat za suzbijanje korupcije", čime bi određeni dužnosnik morao dokazati otkud mu imovina, a ne da to radi istražitelj.
x Vjerujem da crni novac, da ga tako nazovemo, ne bi u Hrvatskoj više mogao proći kao jamstvo, barem ne zadugo. Ne bi si ni država dozvolila, ako se uvjeti jamstva prekrše, da uzme prljavi novac, smatra predsjednica Zbora sudskih izvjestitelja u Hrvatskom novinarskom društvu, Ana Raić Knežević. Podsjeća i kako je istražni zatvor, zapravo jedan od instrumenata da se osigura nazočnost okrivljene osobe u sudskom postupku, odnosno da je dostupan, neće utjecati na svjedoke ili pokušati ponoviti djelo. – A to što se vrte milijunski iznosi za jamčevine, naravno da se vrte, jer su u pitanju teška kaznena djela, u pitanju su moćni ljudi koji mogu pokušati iskoristiti boravak na slobodi da pobjegnu u neku od zemalja izvan područja europskog uhidbenog naloga. Stoga i jamčevina treba biti srazmjerna njihovoj društvenoj i poslovnoj poziciji. Čini mi se da suci o tome vode računa – ukazuje Raić Knežević.
 

POSTAVITE ODGOVOR

Upišite vaš komentar
Upišite vaše ime